Narodni poslanik SDA Sandžaka u Skupštini Srbije Ahmedin Škrijelj govorio je o amandmanima na prijedlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima.
SDA Sandžaka je podnijela amandmane na ovaj prijedlog zakona kako bi se obrazovanje na bosanskom jeziku i udžbenici za nastavu na istom tretirali na adekvatan način.
Obraćanja narodnog poslanika prenosimo u cjelosti.
„Hvala predsjedavajuća. Dakle, mi smo tražili da se briše član 2 prijedloga Zakona o izmenama i dopunama zakona o udžbenicima.
Koncepcija zakona, inače, je pogrešna bar sa stanovišta prava Bošnjaka na obrazovanje na svom maternjem jeziku i predlagač nije uzeo u obzir probleme koji postoje u pogledu odobravanja udžbenika za izvođenje nastave na bosanskom jeziku.
U članu 2, stav 2 prijedloga zakona u materijalnom ili formalnom smislu više je primjeren nekoj strategiji nacionalne sigurnosti nego Zakonu o udžbenicima i ne podržavam u intenciju da se ovaj zakon prožima sekuritizacijom i da se proces obrazovanja pretvara u jedan od bezbednosnih rizika ili izazova i da služi bilo kojoj vrsti indoktrinacije koja dugoročno može da proizvede niz negativnih pojava u društvu.
Predloženi zakon također u dobroj mjeri odstupa od opštih principa obrazovanja i vaspitanja iz člana 7 stav 1 tačka 1, 3 i 9, kao i ciljeva obrazovanja i vaspitanja iz člana 8 stav 1 tačka 12, 13, 14, 15 i 16, Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Pored toga ono što zameramo jeste što obrazovanje na jeziku nacionalnih manjina, bar sa stanovišta Ustava i zakona bi trebalo da bude jednako i da ima isti status sa obrazovanjem na većinskom srpskom jeziku, a vi ga ovim zakonom dodatno gurate na margine i dovodite u suštinsku neravnopravnost.“
Drugi amandman:
„Dakle, mi smo tražili da se član 3 prijedloga Zakona o izmeni i dopuni zakona o udžbenicima briše i ono generalno što je za nas neprihvatljivo ali što smatramo da je suprotstavljeno ustavnim načelima i obavezama jeste i to što ovim zakonom udžbenici od posebnog značaja za nacionalne manjine nemaju jednak status ovim ostalim udžbenicima koje je zakon, kako to kaže, naziva udžbenicima od nacionalnog značaja.
Terminološko igranje riječima i odrednicama u zakonu ostavlja određene dileme. Da li se pojam udžbenici od nacionalnog značaja odnosi na državni ili etnički značaj i interes ili se između tih stvari stavlja jednakosti Šta god da je u pitanju, unaprijed naglasim da nemamo ništa protiv, međutim postoje neka pitanja na koja trebalo je zakonom dati odgovor.
Dakle, zašto udžbenicima na jezicima nacionalnih manjina nije utvrđen isti status, a ako je u pitanju etnički značaj onda vas podsjećam da u Srbiji žive i pripadnici drugih nacionalnosti i da Vlada nema pravo da kreira sistemsku nejednakost, a također smo stava da institucionalizacija nacionalne dominacije nije dugoročno dobra, već je potrebno okrenuti se afirmaciji nacionalne različitosti koju Republika Srbija posjeduje, koja može da bude njena dobra šansa za sveopšti razvoj.
Također smo stava da obrazovanju nije potrebno davati na bilo kakve ideološke karakteristike ili elemente koji ne mogu donijeti pozitivnim efektima u društvu, već dugoročno mogu proizvesti posljedice po društvo.
Također, pitamo se zašto udžbenik iz informatike nije stavljen u kategoriju udžbenika od izuzetnog značaja kad znamo da je digitalna pismenost uslov da naša djeca jednog dana budu osposobljena da rade inovativne, kvalitetne poslove.
Zašto novac koji je uložen u nacionalnu čitanku nije uložen u dodatnu digitalizaciju škola u Srbiji ili za proširivanje kategorija koje dobijaju besplatne udžbenike.
Sad bih iskoristio ovo vrijeme da odgovorim ministru na nešto što je maloprije rekao. Dakle, nije tačna tvrdnja da je SDA Sandžaka u bilo kom procesu koji se odnosi na pisanje i usvajanje ovog Zakona istom pružila podršku.
Možda jesu vaši koalicioni partneri koji dolaze iz Sandžaka i očigledno nisu svesni posledica koje ovaj Zakon može da proizvede i sve ono što sa sobom nosi, a nije dobro posebno za obrazovanje na maternjem bosanskom jeziku. Dakle, ministre, iznijeli ste jednu neistinu i pokušavate manipulacijama da neistinu predstavite ko istinu.
A o tome koliko udžbenika u nastavi na bosanskom jeziku je u potrebi i o tome ću govoriti u sljedećem amandmanu.“
Treći amandman:
„Hvala predsjedavajuća. Dakle, mi smo predložili da se ovim amandmanom, da se u članu 5 stav 3 briše.
Dakle, kada govorimo o izdavanju udžbenika na jezicima nacionalnih manjina, mogućnost njihovog neodobravanja kad su Bošnjaci u pitanju, nažalost, prerasla je u pravilo. Pa u izvještaju o realizaciji Memoranduma o saradnji između Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Ministarstva prosvete i Zavoda za udžbenike iz 2016. godine imamo podatak, dakle, da je 16 udžbenika neodobreno i ne koristi se u nastavi što u velikoj meri otežava ostvarivanje Ustavom garantovanog prava na obrazovanje na maternjem jeziku.
Toliko o tome o brizi za manjinsko obrazovanje. Također, 12 programa nastave i učenja za predmete bosanski jezik i književnosti, dodataka za predmete od posebnog značaja za Bošnjake također nije odobreno.
Dakle, pored neodobrenih udžbenika postoje i neodobreni programi nastave i učenja za određene predmete.
Brojni programi za osnovne i srednje škole nisu dobili saglasnost institucija, a neodobreni su sadržaji koji se odnose na historiju Bošnjaka, upotrebu termina Sandžak, pjesničke i muzičke tekstove, vezanje za bošnjački i sandžački identitet, kao i pojedini historijski i kulturni materijali. Iako je ponegde odobrena struktura programa, konkretni sadržaj nisu prihvaćeni, što je posebno izraženo u razredima drugog ciklusa osnovnog obrazovanja i u srednjim školama.
Dakle, pored toga, ovim prijedlogom Zakona o udžbenicima potpuno se ruši kreativna industrija obrazovnog izdavaštva koja je u posljednjih 20 godina doprinela da se u obrazovanju uvedu kvalitetni i inovativni obrazovni materijali, kako za učenike, tako i za nastavnike.
Ovim prijedlogom Zakona, prema našim saznanjima, krše se i određeni sporazumi koji su potpisani sa Evropskom Unijom, koje je istina Vlada svojim amandmanima pokušala da popravi, međutim, taj proces nije doveden do kraja i generalno mi ovaj zakon nećemo podržati jer ni u kom svom segmentu on ne može da proizvede pozitivne društvene efekte, već će služiti nekim stvarima koje će, nadam se, neka nova demokratska vlast potpuno ispraviti i ovom procesu u oblasti obrazovanja vratiti smisao.“