Učitavanje sajta

Vijesti

Predstojećim popisom ispraviti historijske nepravde prema Bošnjacima | Video  

Predstojećim popisom ispraviti historijske nepravde prema Bošnjacima | Video  

Narodni poslanik „Ujedinjena dolina – SDA Sandžaka“ Enis Imamović istakao je danas da sa aspekta Bošnjaka, predstojeći popis stanovništva je posebno važan radi ispravljanja više historijskih nepravdi prema ovom narodu, naročito u sandžačkom regionu i da rezultati popisa najprije treba da budu odgovor na politiku etničkog čišćenja koja se sistemski sprovodi sve ove decenije u Sandžaku.

„Kada o predstojećem popisu stanovništva govorimo sa aspekta nacionalnih manjina, vrlo je važno naglasiti da sam popis i njegovi rezultati predstavljaju mehanizam na osnovu kojeg manjinski narodi i zajednice definišu do kog stepena, odnosno u kom obimu treba da uživaju svoja prava

- djelotvorno učešće u javnom životu, državnim organima sa javnim ovlaštenjima

- organizovanja sistema obrazovanja -

- službena upotreba jezika i pisma

- finansiranje rada nacionalnih vijeća

Ali I ostala građanska prava – broj i kapacitet škola, obdaništa, broj i kapacitet bolnica, broj ljekara, kapacitet vodosnabdijevanja, snabdijevanje električnom energijom i td.

Drago mi je da kod Koordinacije nacionalnih savjeta postoji apsolutno jedinstven stav o važnosti popisa, te da su iskazali jasnu namjeru da u ovom popisnom procesu Nacionalna vijeća žele da budu aktivni sudionici u procesu, a ne samo posmatrači.

Jasno nam je da se ovim predloženim izmjenama i dopunama Zakona samo definišu novi datumi, tj. rokovi za sprovođenje popisnih radnji, možemo i da razumijemo razloge za odlaganje, međutim kao predstavnici nacionalnih manjina smatramo da je ovo bila dobra prilika da se izmijene jos neki članovi Zakona.

Na primjer:

Od čitavog Zakona o popisu stanovništva, “Nacionalne manjine” se ne spominju ni u jednom članu Zakona, niti njihove najznačajnije institucije poput Nacionalnih savjeta.

U ovom Zakonu, se takođe ne preciziraju detalji na koji će način državni organi afirmativnije djelovati kada je u pitanju izjašnjavanje pripadnika nacionalnih manjina.

Istovremeno pripadnicima nacionalnih manjina se ne ostavlja nikakva mogućnost provjere svoje izjašnjavanje u popisnom procesu, čime ovaj Zakon ostavlja mogućnosti za različite vidove manipulisanja.

Dalje, ovim zakonom se ne predviđa ravnomjerno učešće pripadnika nacionalnih manjina u cjelokupnom popisnom procesu  shodno rezultatima prethodnog popisa iz 2011. što je evropska praksa kada su u pitanju manjine. (na primjer popisne komisije)

Dakle i u ovom segmentu zakon u potpunosti isključuje manjine ali i njihove nacionalne organizacije jer se Zakonom ne predviđa mogućnost konsultovanja niti bilo kakvog učešća nacionalnih vijeća u popisnom procesu, kao i delegiranje članova od strane istih.

Iz ugla manjina finansiranje popisa je konfuzno, jer se ne predviđaju nikakva sredstva određena za kampanje nacionalnih vijeća nacionalnih manjina.

Dakle ukoliko budu željeli sudjelovati u popisnom procesu nacionalna vijeća će morati izdvojiti svoja sopstvena sredstva za ovu aktivnost.

Ovaj potpuno isključuje Savjeti za međunacionalne odnose na lokalnom nivou,

iako su to tjela koja igraju najznačajniju ulogu u ostvarivanju manjinskih prava na lokalnom nivou i predstavljaju glavnu vezu komunikacije sa svojim zajednicama putem članova koji se u Savjet biraju na prijedlog nacionalnih vijeća nacionalnih manjina.

Kada su u pitanju konkretni članovi Zakona:

Člana 5. Stav 2. kaže:

„instruktor je lice koje je ovlašćeno da obučava popisivače i da prati i kontroliše njihov rad tokom terenskog prikuplјanja podataka“

Ukoliko to Zakon ne definiše postavlja se pitanje na koji će se način vršiti kontrola popisnih podataka posebno u segmentima etnokulturološkog izjašnjavanja, ukoliko instruktor nije dobio nikakva uputstva sa specifičnostima određenih zajednica.

Isti Član 5. u stavu 17. Kaže:

„kalendar objavlјivanja je pregled svih statističkih saopštenja i publikacija sa precizno navedenim naslovom, referentnim periodom, datumom i vremenom objavlјivanja. Objavlјuje se na veb-sajtu Republičkog zavoda za statistiku pre početka kalendarske godine, za celu narednu godinu.“

Ovaj član je konfuzan jer se ne precizira kada će se tačno objaviti konačni podaci popisa.

Konačni podaci popisa iz 2011. još uvijek nisu objavljeni.

Prilikom prethodnog popisa zbog neobjavljivanja podataka još uvijek dolazi do manipulisanja podacima jer se do kraja ne zna konačni udio manjina u ukupnom stanovništvu Republike Srbije.

Član 6. u Stavu 1.

je solidno koncipiran, ali je važno obratiti pažnju oko podataka koji se odnose na etnokulturološke i religijske odrednice jer dolazi do zloupotrebe popisnih podataka kao što je n.pr. vjersko izjašnjavanje.

Odnosno miješanje vjerske i nacionalne pripadnosti kao što je to slučaj kod Bošnjaka, koje nerijetko nacionalno određuju kao muslimane.

Pohvalno je u stavu 2 ovog člana sada omogućava popis i odsutnih članova domaćinstva, ostaje nejasno da li se i za njih prikupljaju podaci o etničkoj pripadnosti.

Član 9. stav 1.

**Ministarstva i posebne organizacije

Ne pominju se Ministarstva koja u svom djelokrugu imaju I djelovanje po pitanju nacionalnih manjina kao sto je tada recimo bilo MDLUS, a sada Ministarstvo za ljudska i  manjinska prava.

Član 9. stav 3. Takođe kaže:

***Drugi organi, organizacije i institucije

Ostaje potpuno konfuzno koje su to organizacije. Ni u kasnijim članovima koji ovo tematiziraju ne spominju se Nacionalna vijeća nacionalnih manjina, kao legitimni organi manjinske samouprave, kojima je ovo pitanje od vitalne važnosti i značaja.

Ni u Članu 10. Stav 2.

„U Republičkom zavodu za statistiku formira se posebno upravlјačko telo sa zadatkom da organizuje i koordinira rad svih učesnika u Popisu. Na čelu ovog tela je direktor Republičkog zavoda za statistiku, a članovi su lica odgovorna za organizaciju i realizaciju specifičnih popisnih aktivnosti.„

Ostaje nejasno koje su to specifične aktivnosti,

Ne se spominju predstavnici Nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, ovo je bila prilika da se u specifične popisne aktivnosti jasno definišu potrebe, odnosno prijedlozi Nacionalnih vijeća kako da zajedno dođemo do kvalitetnijih podataka iz popisa.

Dalje u Članu 11. Stav 2.

„Članove popisne komisije imenuje direktor Republičkog zavoda za statistiku na predlog jedinice lokalne samouprave, odnosno gradske opstine grada Beograda.“

Ni ovdje se ne spominje se obaveza konsultovanja Nacionalnih vijeća nacionalnih manjina.

Član 11. U Stavu 3.

Definiše da:

„Popisnu komisiju mogu sačinjavati od tri do sedam članova, u zavisnosti od broja stanovnika, broja naselјenih mesta i površine teritorije, s tim što je jedan član predstavnik Republičkog zavoda za statistiku. Izuzetno, na posebno obrazložen zahtev jedinice lokalne samouprave, direktor Republičkog zavoda za statistiku može imenovati dodatne članove popisne komisije.“

Članak 12.

„U okviru svog delokruga i zadataka utvrđenih ovim zakonom, u izvršenju pojedinih poslova u vezi sa Popisom učestvuju: 1) ministarstvo nadležno za poslove odbrane; 2) ministarstvo nadležno za poslove pravde; 3) ministarstvo nadležno za spolјne poslove; 4) ministarstvo nadležno za poslove rada, zapošlјavanja, boračka i socijalna pitanja; 5) Republički geodetski zavod; 6) Komesarijat za izbeglice i migracije; 7) druga ministarstva i posebne organizacije.“

Ne spominje se učesće Nacionalnih savjeta nacionalnih manjina u popisnoj komisiji, dakle ostaju potpuno isključena iz popisnog procesa, a što je inače izuzetno važno u onim mjestima u kojima manjine žive u značajnom  broju.

Istovremeno Zakon ne navodi niti prepoznaje Ministarstva koja u svome djelokrugu imaju manjinska pitanja.

Članak 20.

Kod jedinica lokalne samouprave se ne spominju Savjeti za međunacionalne odnose koja su najvažnija tjela kada je u pitanju ostvarivanje manjinskih prava na lokalnom nivou.

Dakle ovo su samo neki od članova Zakona za koje smatramo da je bilo prostora za unapređenje ovog Zakona i kako bi još bliže definisali specifične oblasti koje se tiču nacionalnih manjina.

Sa aspekta Bošnjaka, ovaj predstojeći popis je posebno važan zbog ispravljanja više historijskih nepravdi prema ovom narodu, naročito u sandžačkom regionu.

Rezultati popisa najprije treba da budu odgovor na politiku etničkog čišćenja koja se sistemski sprovodi sve ove decenije u Sandžaku.

Koja je ranije drastično sprovođena masovnim otmicama i ubistvima u Sjeverinu, Štrpcima, Kukurovićima, masovnim hapšenjima i mučenjima, preko novih sofisticiranih metoda socio-ekonomskog ucjenjivanja, do neodgovornih i sebičnih poziva pojedinaca na bojkot prošlog popisa.

Sve to zajedno je imalo za cilj da smanji broj Bošnjaka u Sandžaku.

Da li je to smanjilo broj, ja mislim da jeste. Koliko, to tek treba da vidimo na ovom popisu.

Naš cilj je da povratimo povjerenje u državne institucije i sam proces popisa.

Da bi to uspjeli ideja je bila da kao legitimni predstavnici naroda koje su direktno zainteresovane uzmemo aktivno učešće u institucijama I organima zaduženim za sprovođenje popisa. 

Zato želimo da budemo prisutni u zakonom definisanim tijelima i organima koji će sprovoditi popis.

U tom smislu dogovoreno je da predstavnici koordinacije budu zastupljeni u Republičkom zavodu za statistiku , gde će u tom radnom tijelu, posebnom upravljačkom tijelu, biti predstavnici cijele koordinacje. Imena su poslata i očekuje se potvrda, rješenje da su oni imenovani.

Drugi važan dio ili organ koji će sprovoditi popis jesu članovi popisne komisije u lokalnim zajednicama koje imenuje direktor RSZ na prijedlog jedinice lokalne samouprave. Ovdje je važno nekoliko stvari:

- Na sastanku sa RZS je dogovoreno da predstavnici nacionalnih vijeća učestvuju u radu tih komisija na način da se njima dostavi koordinisan spisak opština za koje manjine imaju interes i da će na osnovu toga spiska u tim opštinama biti imenovano po jedno lice za sve zajednice na prijedlog koordinacije

Dakle, za nas nije sporno da podržimo Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o popisu kada se tiče usklađivanja rokova.

Međutim, nije jasno, zašto je vladina radna grupa i ovoga puta odbila sve prijedloge koordinacije nacionalnih savjeta, zbog čega opet nije iskorištena prilika da ovim izmjenama i dopunama dotaknemo i onih konkretnih članova Zakona koji su sa aspekta nacionalnih manjina sporni i konfuzni ili nedovoljno precizni.

Nemamo problem da zajedno dođemo do rokova, koji će nam pomoći da dobijemo rezultate popisa koji će pružiti što bolje I kvalitetnije informacije o našem stanovništvu, ali nije jasna isključivost Vlade i njene radne grupe. 

Samo tako ćemo biti u mogućnosti da na osnovu tih podataka pristupimo I borimo se za pravedno kreiranje budućih politika na svim nivoima.“    

28 novembar br. 57
36300 Novi Pazar, Srbija
+(381) 20 313 032
Ponedeljak-Petak 9:00-17:00
sda.sandzaka@gmail.com
Imate sugestiju, pitanje?
TOP