Narodni poslanik SDA Sandžaka u Skupštini Srbije Ahmedin Škrijelj govorio je o Amandmanima na prijedloge novih zakona koji se odnose na planiranje i izgradnju, posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, državnom premeru i katastru, sudskim taksama i zakona o izvršenju i obezbeđenju, te zakona informacionoj bezbednost i razlozima zbog kojih navedeni zakoni nisu od koristi građanima već samo služe vladajućem režimu.
Obraćanje narodnog poslanika prenosimo u cjelosti.
Predsjedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, članom i vlade, SDA Sandžaka u ostalom, kao i naša poslanička grupa, neće glasati za donošenje zakona koji su na dnevnom redu ovog skupštinskog zasjedanja.
Stava smo da zakoni koji su na dnevnom redu, bilo da se radi o izmenama i dopunama važećih zakona ili donošenju novih zakona, sadrže odredbe koje su suprotstavljene Ustavu i drugim zakonima i može se konstatovati da će njihova primjena više doprinijeti anarhiji i ugrožavaju interesa i potreba građana, nego što će na pravičan način urediti oblasti koje regulišu.
Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima koje je predložila Vlada, iako se pokušava predstaviti kao Zakon o legalizaciji, on to nije.
Kolokvijalno označen kao Zakon o legalizaciji, ovim Zakonom se ne propisuje naknadno izdavanje građevinske i upotrebne dozvole, niti se ozakonjuje postojeće stanje, već se samo vrši evidentiranje objekata bez odgovarajućih dozvola. Predloženim Zakonom se ne ulazi ni urbanističko-tehnički aspekt objekata.
Vlast ovim Zakonom želi da sa sebe skine odgovornost za bezbednost i sigurnost korišćenja objekata koje će ovim Zakonom uvesti u evidenciju nepokretnosti. Ovim zakonom, dakle, predlagač želi da je evidentira objekte, ali ne i da garantuje da je njihovo korišćenje sigurno po građane. Možda je upravo to razlog zbog čega se van snage stavljaZakon o ozakonjenju objekata iz 2015. godine.
Time se uvodi anarhija u oblast građevinarstva, planiranja i izgradnje. Stavljanjem van snage Zakona o ozakonjenju objekata iz 2015. godine obustavljaju se svi postupci koji su započeti po ovom Zakonu, a do danas nisu riješeni bez obzira u kojoj se fazi nalaze.
Činjenica da postupci ozakonjenja objekata gotovo deset godina nisu okončani nije krivica građana. Odgovornost je na onima koji te postupke nisu okončali, kao i odgovornost je u njih koji nisu adekvatno vršili nadzor nad primjenom tog Zakona.
Ko će da preuzme odgovornost za to što sada, po vašim riječima, imamo skoro 5 miliona nelegalnih objekata. Ovim Zakonom se samo evidentira opšti haos i ide se dalje kao da se ništa nije desilo. Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima ne rešava status građana koji su shodno Zakonu o ozakonjenju platili, izradu geodetskog elaborata, projekat izvedenog stanja, a do danas nisu ishodovali pravosnažno rješenje.
Provođenje ovog Zakona imat će niz problema, a jedan od prvih jeste taj da službe za katastar u tehničkom i kadrovskom smislu nisu spremne za provođenje ovog Zakona. Upitna je i njegova usaglašenost sa Zakonom o državnom premeru i katastru. Ono što je sporno jeste i to što se ovim Zakonom ukida pravo na djelotvoran pravni lijek i sudsku zaštitu.
Postoji niz drugih loših rešenja i manjkavosti koje sadrži ovaj Zakon, amandmanima koje smo podnijeli pokušali smo da zaštitimo ustavna prava građana, da izađemo u susret njihovim potrebama, ali da ih zaštitimo od spornih odredbi za koje smo sigurni da neće proizvesti pozitivne efekte.
Također bi se osvrnuli na prijedlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju. Izmene koje se odnose na zaštitu od izvršenja jedine nepokretnosti u svojini dužnika, odnosno odredbe koje su restriktivno i kumulativno date, neće u praksi zaštiti većinu vlasnika nepokretnosti kojima je to jedina nepokretnost i izazvat će velike teškoće u primjeni.
Zakon kao takav u cijelosti je manjkav i u praksi može dovesti do zloupotreba. Uvode se suviše velika ovlašćenja javnih izvršitelja. Zakon ne pruža adekvatnu zaštitu građanima i treba razmisliti o usvajanju potpuno novog zakona sa fundamentalno drugačijim pristupom.
Zakon o informacionoj bezbednosti ne pruža čvrste garancije građanima da neće doći do zloupotrebe i narušavanja privatnosti građana usled primjene ovog Zakona. Ovaj Zakon nije usaglašen sa osnovnim principima Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i evropskim standardima i njima se također stavljaju van snage garancije i zaštitu koju Ustav pruža građanima.
Kada je u pitanju Zakon o izmenama i dopunama zakona o planiranju i zgradnji, kao što ste imali priliku da čujete od kolenginice Kalender, njime se stavljaju van snage prava bošnjačkog, ali i drugih manje brojnih naroda.
Član 1. i član 4. predloženog Zakona ostavlja potpuno bez zaštite kulturna dobra od posebnog značaja za nacionalne manjine. Ako uzmemo u obzir da Vlada Srbije, bar kada su u pitanju kulturna dobra od posebnog značaja za bošnjački narod, nije pokazala interes za njihovom zaštitom i adekvatnom rekonstrukcijom. Sa pravom izražavamo zabrinutost kako će se Vlada, ako se donese ovaj Zakon, u ovoj formi odnositi prema našim kulturnim dobrima.
Svoju zabrinutost temeljimo i na činjenici i da u drugim oblastima aktuelna Vlada Srbije ne dopušta Bošnjacima da ostvare svoja garantovana prava. Podsjetit ću vas da je Bošnjacima onemogućeno da ostvare pravo na informisanje jer nema redakcije na bosanskom jeziku na RTS-u, pravo na visoko obrazovanje onemogućeno na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, nema katedre na bosanskom jeziku, a da ne govorimo o zastupljenosti Bošnjaka u policiji, sudsu, tužilaštvu i drugim državnim organima i službama sa javnim ovlašćenjima u sandžačkim opštinama. Postoje problemi u ostvarivanju prava i u drugim oblastima o kojima smo ranije govorili u ovoj Skupštini.
Primera radi, Vlada Srbije u svakom trenutku i bez ikakvih kriterijuma može nesmetano ugroziti kulu Motrilju ili Bedem u Novom Pazaru, te svaki drugi naš sandžački i bošnjački kulturno-historijski spomenik. Po ovom Zakonu Vlada svojom odlukom može da radi šta hoće sa bilo kojim kulturnim dobrom, a to nije dobro.
Ono što kao zaključak možemo izvući iz predloženih Zakona, oni o kojima smo kao poslanici SDA Sandžaka nešto rekli, ali i o drugim zakonima kojima se raspravlja, pored činjenica da su vladajuće stranke, vlast i sistem, suprotno Ustavu, podredili svojim interesima i potrebama, a analizom onoga što je od početka ovog saziva Skupštine usvojeno, izrečeno ili je odbijeno da se usvoji i realizuje, sagledavajući cjelokupnu politiku i kadrovska rješenja ove vlasti, možemo konstatovati kontinuitet politike koja po svemu sudeći nije raspoložena dobro prema Bošnjacima.
Jedino što su uspjeli kada su Bošnjaci u pitanju jeste da su sebi pribavili privatne Bošnjake za jednokratnu upotrebu i koriste i za realizaciju svojih ciljeva. Na kraju ponavljam da SDA Sandžaka neće podržati predložene zakone.