Narodni poslanik SDA Sandžaka u Skupštini Srbije Ahmedin Škrijelj govorio je u vezi Prijedloga odluke o izboru članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije.
Obraćanje narodnog poslanika prenosimo u cjelosti.
"Predsjedavajuca, koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani,
Stranka demokratske akcije Sandžaka će pružiti svoju doprinost i učestvovati u izboru članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije. Regulatorno tijelo za elektronske medije pripada grupi specijalizovanih institucija i organizacija sa izuzetno važnom i specifičnom društvenom ulogom. Ako se sa jedne strane uzme u obzir da Ustav Republike Srbije kao ključne društvene ideale prepoznaje očuvanje ljudskog dostojanstva, ostvarenje pune slobode i jednakosti svakog pojedinca u pravednom, otvorenom i demokratskom društvu, zasnovanom na načelu vladavine prava, uvažavanju i poštovanju razlika koje postoje zbog posebnosti etničkog, kulturnog, jezičkog ili vjerskog identiteta, postojanje slobodnih medija koje istinito, potpuno i blagovremeno izvještavaju o pitanjima od javnog značaja, podsticanje duha tolerancije među kulturnog dijaloga i kroz oblast informisanja radi unapređenje uzajamnog poštovanja, razumijevanja i saradnje među svim ljudima koji žive na teritoriji Republike Srbije bez obzira na njihov etnički, kulturni, jezički ili vjerski identitet, pritom zabranjujući izazivanje neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti.
Iako se sa druge strane sagleda zakonom propisana uloga i značaj Regulatornog tijela za elektronske medije, može se zaključiti da je ostvarenje navedenih ustavnih ideala uslovljeno između ostalog i načinom na koji REM vrši svoje poslove.
U trenutku aktuelne društvene krize REM može, bar sa stanovišta svojih zakonskih ovlašćenja, biti jedan od ključnih mehanizama za ponovno uspostavljanje društvene stabilnosti, rješavanje društvene krize, a potpunim usklađivanjem rada elektronskih medija sa Ustavom i medijskim zakonima.
Regulatorno tijelo za elektronske medije možemo slobodno nazvati i mehanizmom za uvođenje reda u elektronskih medijima, što je u trenutnoj situaciji u Republici Srbiji jedan od osnovnih preduslova za uvođenje reda i stabilizacije političke situacije.
Regulatorno tijelo za elektronske medije, odnosno njegov efikasan rad, zasnovan na ispunjavanju obaveza propisanih zakonom prema mišljenju Stranke demokratske akcije Sandžaka od izuzetne važnosti za položaj i ostvarivanje prava bošnjačkog naroda u Republici Srbiji i Sandžaku. Rem vidimo kao jedno od republičkih institucija, organizacija, koje su duži da se staraju o ostvarivanju prava nacionalnih manjina garantovanih Ustavom i Zakonom, a u ovom konkretnom slučaju prava na informisanje na maternjem jeziku. U sagledavanju se ukupnog položaja Bošnjaka u Republici Srbiji, jedan od ključnih parametara je i odnos medija prema Bošnjacima.
Dakle, uvođenje reda u medijima, ostvarivanje prava nacionalnih manjina na informisanje na maternjem jeziku i odnos medija prema bošnjačkom narodu i regiji Sandžak jesu tri ključne tačke, obaveze ili izazove koje nove sastav REM-a po našem mišljenju treba imati u fokusu svog interesovanja. Iz tih razloga veoma je važno izabrati kompletan sastav ovog regulatornog tijela, odnosno po jednog predstavnika iz svake od devet kategorija ovlaštenih predlagača. Posebno je važno da se izabere jedan od dva kandidata iz reda nacionalnih savjeta nacionalnih manjina, na čemu zasnivamo taj stav i takvo viđenje?
Koleginice i kolege narodni poslanici, podsjetit ću vas da je Bošnjacima i drugim manjinskim narodima koji žive van teritorije autonomne pokrajine Vojvodine uskraćeno Ustavom i Zakonom garantovano pravo na informisanje na svom maternjem jeziku, jer javni medijski servis RTS nije formirao posebnu redakciju za informisanje na manjinskim jezicima, niti proizvodi odgovarajuće programske sadržaje na jezicima nacionalnih manjina. Ustav Republike Srbije, Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina i Zakon o javnom informisanju i medijima izričiti su, mada, bez obzira na to, to pravo do danas nije ostvareno.
Prethodni sazivi REM-a nisu se bavili ovim pitanjima i za njih primjena Ustava i zakona očigledno ih nije zanimala, iako bi REM, shodno odredbama člana 5. stav1. Tačka 5 i člana 7 stav 1 tačka 17 Zakona o elektronskim medijima morao biti garant ostvarivanja ovog prava.
Iz izvještaja o radu REM-a za 2022, 2023. i 2024. godinu jasno se vidi da je informisanje na jezicima nacionalnih manjina skoro i da ne postoji van teritorija autonomne pokrajine Vojvodine, kao i da REM do sad ništa nije uradio konkretno po tom pitanju. Očekujemo da će novi sastav REM-a prekinuti sa dosadašnjom praksom da institucije i kadrovi koji rukovode radom institucija, da ih Ustav i zakoni ne obavezuju kada je potrebno omogućiti Bošnjacima i drugim manjinama da ostvare svoja prava koja im po Ustavu i zakonu pripadaju.
Iz tog razloga izuzetno je važno da se ne sabotira izbor kompletnog sastava REM-a, već da se za članove Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije izabere neko od kandidata predloženih od strane nacionalnih savjeta i nacionalnih manjina.
Kada govorimo o odnosu medija prema Bošnjacima, dužan sam da podijelim našu zabrinutost zbog činjenice da nijedan saziv REM-a do sada nije sankcionisao medije pod kontrolom vladajućeg režima zbog konstantnog propagiranja islamofobije, mržnje i netrpeljivosti prema Bošnjacima, ali i drugim manje brojnim narodima u Republici Srbije.
Kurir, Pink, Informer i njima slični svoji medijskim sadržajima koje plasiraju u javnost na dnevnom nivou Bošnjake Sandžaka predstavljaju kao neprijatelje srpskog naroda i države Srbije.
Pokušavajući da oblikuju društvo na tezi da je u Republici Srbije suživot nemoguć i da mržnja po osnovu nacionalne i vjerske različitosti je prihvaciva norma društvenog ponašanja. Prema istraživanju Instituta za medije i različitost na Zapadnom Balkanu u periodu od januara 2024. do jula 2025. godine etnička i kulturna mržnja treći je po učestalosti oblik govora mržnje. Ono što nas zabrinjava jeste to što je najveći broj slučajeva govora mržnje od strane medija i državnih zvaničnika upućen upravo prema Bošnjacima. Mediji ne smiju biti instrument u rukama vlasti sa ciljem da se plasiranjem laži neistina o Bošnjacima i Sandžaku, Bošnjaci diskredituju i izoluju radi lakše političke ili neke druge društvene marginalizacije i eliminacije.
Apsolutna ista situacija i kada su u pitanju politički neistomišljenici režima. Očekujemo da novi sastav REM-a, dosljednom primjenom ovlašćenja koje mu daje zakon elektronskim medijima, stane na put govoru mržnje, progonu i stigmatizaciji bilo koga po bilo kom osnovu.
Pri samom kraju želim naglasiti da SDA Sandžaka očekuje da REM-u u narednom mandatu bude isključivo u funkciji i ulozi koju mu Zakon propisuje. Ni manje, ni više od toga. I u tom pogledu daćemo svoj doprinos da članovi Savjeta REM-a budu izabrani kako bi ovo tijelo moglo da radi posao zbog kojeg postoji i zbog kojeg je osnovan.
Imali smo prilike da čujemo proteklih dana od nekih predstavnika skupštinske većine kako traže od svojih koalicionih partnera da blokiraju izbor članova Savjeta REM-a, odnosno da ne glasaju za izbor članova REM-a koje su predložili nacionalni savjeti nacionalnih manjina.
Predlažem koleginicama i kolegama narodnim poslanicima da ne prihvate taj poziv jer ne postoji ni jedan valjan razlog koji bi išao u prilog tom neutemeljenom zahtjevu. Smatramo da je interes Republike Srbije da u ovom trenutku dobije REM u punom kapacitetu sa svih devet članova i da je to veći interes od interesa pojedinih političkih stranaka ili pojedinaca iz tih stranaka.
Također želim da naglasim da bi pravni poredak Republike Srbije, ali i njen međunarodni položaj dodatno bio ugrožen pored svih izazova sa kojima se suočava i sa kojim će se suočavati ukoliko se skupšinska većina odluči da uskrati pravo pripadnicima nacionalnih manjina da, kako to Ustav kaže, mogu pod istim uslovima kao ostali građani da učestvuju u upravljanju javnim poslovima i stupaju na javne funkcije.
Ne želim da vjerujem da će skupšinska većina pored svega ostalog odlučiti i da otvoreno i sistemski legalizuje diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti."